Projekt „IOTOJSRH” provodi se u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026., a financiran je sredstvima Europske unije kroz instrument NextGenerationEU.
Na međukatedarskom susretu održanom 13. svibnja 2026. na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli u organizaciji Katedre za računovodstvo Fakulteta ekonomije i turizma „Dr. Mijo Mirković“ održana je radionica na temu „Budućnost (integriranog) financijskog i nefinancijskog izvještavanja“. Na susretu je sudjelovala prof.dr.sc. Vesna Vašiček, suradnica na projektu. Kroz vođenu raspravu sudionici su razmijenili znanstvene i stručne spoznaje te prepoznali ključne izazove i mogućnosti daljnjega razvoja financijskog, nefinancijskog te izvještavanja o održivosti. Rasprava je vođena posebno na temama:
· regulatornog okvira i razvoja standarda nefinancijskog izvještavanja i izvještavanja o održivosti,
· povezanost financijskih i nefinancijskih informacija u procesu izvještavanja i perspektivama integriranog izvještavanja ,
· ulozi akademske zajednice u razvoju istraživanja i obrazovanja u području održivog i integriranog izvještavanja.
Dodatno vođena je rasprava o izazovima, modelima, načinima i najboljoj praksi provedbe nastave u uvjetima digitalizacije i korištenja umjetne inteligencije.
Rasprava je dala prostora za razmjenu znanja, iskustava i istraživačkih perspektiva vezanih uz razvoj financijskog, nefinancijskog i izvještavanja o održivosti u korporativnom, ali i javnom sektoru te priliku za predstavljanje istraživačkih ciljeva, metoda istraživanja i očekivanih rezultata predstavljenih srodnih istraživačkih projekta, pa tako i projekta IOTOJSRH.
U organizaciji poslovnog tjednika Lider i u suradnji s Hrvatskom revizorskom komorom kao stručnim partnerom, 12.05.2026. održana je petu godinu zaredom konferencija „ESG – Održiva budućnost“. Skup je u zagrebačkom hotelu Sheraton okupio vodeće domaće i europske stručnjake, regulatore, predstavnike financijskih institucija te akademske zajednice, s ciljem analiziranja novog regulatornog vala i praktičnih izazova u implementaciji održivog poslovanja.
Konferencija je otvorila ključna pitanja o tranziciji europskog regulatornog okvira održivosti koji ulazi u novu, zreliju fazu. Poseban naglasak stavljen je na izmjene koje donosi tzv. Omnibus paket Europske komisije, a čiji je cilj pojednostavljenje propisa unutar Direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD), EU Taksonomije i Direktive o dužnoj pažnji (CSDDD), kako bi se smanjilo administrativno opterećenje, ali i zadržala visoka razina transparentnosti. Na konferenciji su sudjelovale prof. dr. sc. Vesna Vašiček i izv. prof. dr. sc. Martina Dragija Kostić.
Tijekom konferencijskih rasprava i stručnih osvrta, fokus je stavljen na neizbježnu integraciju ESG podataka u tradicionalne financijske izvještaje te na ulogu računovođa i revizora koji postaju ključni akteri održive tranzicije. Istaknuto je kako ESG izvještavanje više nije samo deklarativno pitanje „zelenog imidža“, već postaje "zajednički jezik" između poduzeća, banaka i investitora, o kojem izravno ovise cijena kapitala i opstanak u međunarodnim lancima opskrbe.
Kroz seriju predavanja i panela obrađeni su i drugi gorući izazovi:
Dobrovoljni standardi za MSP-ove (VSME): Kako manja poduzeća, koja nisu izravni obveznici CSRD-a, mogu jednostavno i proporcionalno pratiti korak s ESG zahtjevima svojih većih partnera i banaka.
Provedba revizorskih postupaka: Što za kompanije donosi zakonska obveza provođenja provjere nefinancijskih izvještaja s razinom "ograničenog uvjerenja".
Mehanizam CBAM i GHG protokol: Detaljna analiza praćenja emisija stakleničkih plinova na granicama te utjecaj novih klimatskih politika na konkurentnost domaćeg gospodarstva.
Više informacija o programu, govornicima i prezentacijama s konferencije možete pronaći na službenoj stranici Lider Events - ESG na linku: https://lider.events/esg/
Seminar je održan od strane Athens University of Economics and Business, a predavanje je vodila profesorica Sandra Cohen. Seminar je online pratila suradnica na projektu Ana Škorić.
Seminar je započeo s naglašavanjem važnosti državnih i javnih institucija u poticanju održivog razvoja kroz regulatorne promjene. Njihova se uloga očituje kroz tri ključna područja: upravljanje financijskim resursima usmjerenim na potpore inicijativama održivog razvoja, oblikovanje politika koje doprinose održivom razvoju te pružanje javnih usluga koje potiču rješavanje ekoloških i socijalnih izazova uz istodobno poticanje gospodarskog razvoja.
Predstavljeni su i različiti oblici izvještavanja povezanog s održivošću. Objašnjeno je kako sustainability reporting predstavlja širi okvir koji obuhvaća više specifičnih vrsta izvještavanja, poput SDG izvještavanja i okolišnog izvještavanja. Posebno su istaknuti koncepti rodnog i zelenog budžetiranja, koji imaju važnu ulogu u djelovanju javnog sektora.
U nastavku je istaknuta važnost računovodstva u području održivosti. Naglašeno je da je trenutačno najveći fokus na samom izvještavanju, dok se manja pažnja posvećuje povezivanju održivosti s računovodstvenim podacima. Upravo takvi podaci mogu osigurati kvalitetne i usporedive informacije potrebne za praćenje ciljeva održivog razvoja te povezivanje financijskih i nefinancijskih pokazatelja.
Na seminaru se raspravljalo i o prvom standardu održivosti za javni sektor koji je objavio International Public Sector Accounting Standards Board (IPSASB SRS 1). Standard je usmjeren na objavljivanje informacija o klimatskim rizicima i prilikama povezanima s aktivnostima i poslovanjem subjekata javnog sektora te je u velikoj mjeri usklađen s IFRS standardima održivosti.
Objašnjeno je kako se izvještavanje prema IPSASB SRS 1 temelji na četiri ključna stupa: upravljanju (governance), strategiji (strategy), upravljanju rizicima (risk management) te pokazateljima i ciljevima (metrics and targets). Također je objašnjen koncept dvostruke značajnosti (double materiality), koji uključuje financijsku značajnost (outside-in pristup) i značajnost utjecaja (inside-out pristup).
Posebna pozornost se usmjerila na povezanost financijskih izvještaja i objava povezanih s održivošću. Istaknuto je kako povezivanje financijskih i nefinancijskih informacija doprinosi kvalitetnijem i vjerodostojnijem izvještavanju te boljem razumijevanju utjecaja čimbenika održivosti na financijske rezultate. Također je naglašeno kako u praksi postoje brojni izazovi u ostvarivanju takve povezanosti, ponajviše zbog ograničenja računovodstvenih standarda i složenosti samih informacija o održivosti.
Izv. prof. dr. sc. Martina Dragija Kostić sudjelovala je na jubilarnoj 55. EBES (Eurasia Business and Economics Society) konferenciji održanoj u Budimpešti održanoj od 16.-18.04.2026. godine. Tom prigodom prezentirala je znanstveni rad koji nudi sveobuhvatan uvid u evoluciju nefinancijskog izvještavanja i izvještavanja o održivosti u javnom sektoru:
"Hybrid Analysis of Sustainability Reporting Trends in the Public Sector: A Systematic Review with Focus on State-Owned Enterprises"
Rad, izrađen u suautorstvu s prof. dr. sc. Ivanom Dražić Lutilsky, bavi se hibridnom, kvanititativnom i kvalitativnom analizom radova vezanih uz nefinancijsko izvještavanje i izvještanje o održivosti u javnom sektoru u periodu. Fokus kvalitativnog istraživanja bio je na poduzećima u državnom vlasništvu (SOE), koja zbog svoje "hibridne" naravi istovremeno teže profitabilnosti i ispunjavanju društvenih ciljeva.
Hibridna metodologija: Istraživanje kombinira kvantitativnu bibliometrijsku analizu s kvalitativnim sustavnim pregledom literature (SLR) relevantnih radova iz baza Web of Science i Scopus u periodu od 2014-2026. godine.
Utjecaj regulative: Rad analizira učinke Direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD) iz 2022. godine te prvi put uključuje implikacije EU Omnibus paketa iz 2025..
Znanstveni "boom": Bibliometrijska analiza skupa podataka od 169 članaka pokazuje eksponencijalni rast istraživačkog interesa, s rekordnih 41 objavljenim radom u 2025. godini.
Pokretači i barijere: Dok su zakonske obveze (poput CSRD-a) snažan vanjski pokretač, kvaliteta izvještaja često ovisi o unutarnjoj strukturi uprave (neovisnost i vještine članova). Najveću prepreku i dalje predstavlja nedostatak standardiziranih metrika koje bi mjerile specifičnu "javnu vrijednost" državnih poduzeća.
Prezentirano istraživanje služi kao ključni resurs za razumijevanje "metamorfoze" javnog sektora u kontekstu novih oblika izvještavanja, pored propsanog financijskog izvještavanja. Kao buduće istraživačke fronte, autori ističu utjecaj digitalizacije i umjetne inteligencije (AI) na poboljšanje kvalitete i usporedivosti nefinancijskih informacija u javnom sektoru.
Cijeli program konferencije dostupan je na sljedećem linku: https://ebesweb.org/wp-content/uploads/2026/04/55th-EBES-Conference-Program_v5.pdf
Na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 8. travnja 2026. u dvorani 54 održana je interaktivna radionica u sklopu projekta „Izvještavanje o održivosti u funkciji transparentnog i odgovornog javnog sektora Republike Hrvatske“ (IOTOJSRH).
Radionica je održana uz sudjelovanje stručnjaka iz akademske zajednice i prakse. Predstavljanju projekta prisustvovao je izv. prof. dr. sc. Jakša Krišto, prodekan za studente, nastavu i suradnju s gospodarstvom, koji je u ime Uprave Ekonomskog fakulteta u Zagrebu pozdravio okupljene i naglasio važnost znanstveno-istraživačkih projekata za razvoj i jačanje znanstvene produkcije Fakulteta.
Uvodno izlaganje i promociju samog projekta IOTOJSRH održala je voditeljica projekta izv. prof. dr. sc. Martina Dragija Kostić. Nadalje, Ana Zorić i Ines Špirić iz Ministarstva financija održale su prezentaciju o pojednostavljenju izvještavanja o održivosti slijedom Omnibus paketa. Nakon toga je slijedila polustrukturirana rasprava u obliku fokus grupe o praktičnim iskustvima sastavljača izvještaja o održivosti koju su moderirale su prof.dr.sc. Vesna Vašiček i izv. prof. dr. sv. Sanja Broz Tominac. U raspravi su sudjelovali predstavnici relevantnih institucija i državnih poduzeća, uključujući Ministarstvo financija, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Hrvatsku poštu d.d., Hrvatske autoceste d.o.o., Hrvatske ceste d.o.o., Hrvatsku poštansku banku d.d., HŽ Putnički prijevoz d.o.o., HŽ Cargo d.o.o. i Jadroliniju.
Ova radionica pružila je i priliku da se u krugu kolega i stručnjaka raspravi o aktualnim pitanjima:
Praktičnim izazovima u primjeni okolišnih (E), društvenih (S) i upravljačkih (G) aspekata izvještavanja.
Utjecaju deregulacije na motivaciju za nastavak dobrovoljnog izvještavanja o održivosti.
Stvarnoj vrijednosti izvještaja o održivosti za transparentnost i strateško upravljanje poduzećem.
Zaključci radionice predstavljaju važan doprinos provedbi istraživanja na projektu, omogućujući dublje razumijevanje postojećih praksi te oblikovanje preporuka za unaprjeđenje regulatornog okvira i kvalitete izvještavanja o održivosti u javnom sektoru Republike Hrvatske.
održano javno otvaranje i predstavljanje istraživačkog projekta IOTOJSRH: Fokus na izvještavanju o održivosti u javnom sektoru
U četvrtak, 22. siječnja 2026. godine, u Knjižnično-dokumentacijskom centru (KDC) Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, uspješno je održano javno otvaranje i predstavljanje novog institucionalnog istraživačkog projekta pod nazivom „Izvještavanje o održivosti u funkciji transparentnog i odgovornog javnog sektora Republike Hrvatske“
Događaj je okupio članove akademske zajednice i stručnjake, a otvoren je uvodnim obraćanjem dekanice Ekonomskog fakulteta, prof. dr. sc. Sanje Sever Mališ.
Nakon uvodne riječi, voditeljica projekta, izv. prof. dr. sc. Martina Dragija Kostić, detaljno je predstavila ciljeve, aktivnosti, metodologiju i očekivane rezultate projekta.
Prezentacija je dostupna u nastavku:
predstavljanje projekta 22012025.pdf
Poziv na javno otvaranje dostupan je na stranici Ekonomskog fakulteta na sljedećem linku: https://www.efzg.unizg.hr/dogadjanja-29757/poziv-na-javno-otvaranje-i-predstavljanje-projekta-iotojsrh/49987
Svečano potpisivanje ugovora o dodjeli sredstava za provedbu institucionalnih istraživačkih projekata u okviru poziva IIP-581-2025 održano je u srijedu, 17. prosinca 2025. godine, u Knjižnici Ekonomskog fakulteta – Zagreb.
Događaj je okupio voditelje odobrenih projekata, čime je službeno započela provedbena faza institucionalnih istraživačkih projekata financiranih u okviru navedenog poziva.
Tom su prigodom Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski fakultet – Zagreb, zastupano po dekanici prof. dr. sc. Sanji Sever Mališ, i izv. prof. dr. sc. Martina Dragija Kostić, u svojstvu voditeljice projekta IOTOJSRH potpisali Ugovor o dodjeli sredstava za provedbu institucionalnog istraživačkog projekta.